{"id":3441,"date":"2014-01-19T19:26:13","date_gmt":"2014-01-19T18:26:13","guid":{"rendered":"https:\/\/ff.unze.ba\/?page_id=3441"},"modified":"2015-03-23T10:28:37","modified_gmt":"2015-03-23T09:28:37","slug":"elaborat-o-drustveno-ekonomskoj-opravdanosti-magistarskog-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/mathematics-and-informatics\/thesis-on-the-socio-economic-justification-of-the-masters-study\/","title":{"rendered":"Essay on the socio-economic justification of the Master's study"},"content":{"rendered":"[printfriendly]\n
\n

\u00a01. Uvod<\/strong><\/h2>\n

1.1<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a zemlja je prihvatila principe Bolonjskog procesa stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine. Time je u\u0161la u red evropskih zemalja koje su se obavezale da \u0107e do 2010. godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav na\u010din studija.\u00a0 Okvirnim Zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, koji je stupio na snagu 07. 08. 2007. godine, osiguran je zakonski okvir za provo\u0111enje reforme visokog obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji, odnosno gra\u0111enje European Higher Education Area<\/em> (EHEA). Na Univerzitetu u Zenici pripreme za taj posao provode se organiziranjem stru\u010dnih i info- seminara, sjednicama pojedinih odbora Univerziteta i sjednicama Senata univerziteta.<\/p>\n

Objavljuju\u0107i Program magistarskog<\/em><\/strong> studija za akademsku godinu 2008\/2009. godinu na Odsjeku za matematiku i informatiku na Pedago\u0161kom fakultetu Univerziteta u Zenici \u00a0kao poseban dokument koji ima i funkciju vodi\u010da<\/em>, svrsishodno je nazna\u010diti neke zna\u010dajnije doga\u0111aje i \u010dinjenice.<\/p>\n

Pedago\u0161ki fakultet u Zenici je transformirani i pro\u0161ireni oblik Pedago\u0161ke akademije, koja je nastala 1994. godine kao odgovor na izuzetnu potrebu nastavnog kadra u osnovnim i srednim \u0161kolama. Na Pedago\u0161koj akademiji su se \u0161kolovali nastavnici matematike i informatike, i time je problem nedostatka nastavnika u osnovnim \u0161kolama na podru\u010dju ZE \u2013 DO kantona rije\u0161en. Kako je problem nastavnog kadra u srednjim \u0161kolama jo\u0161 uvijek bio prisutan, te \u017eelja vlade ZE-DO kantona da rije\u0161i postoje\u0107i problem, na Pedago\u0161koj akademiji osniva se\u00a0 nastava za tre\u0107u i \u010detvrtu godinu studija nastavnog smjera, te time Pedago\u0161ka akademija prerasta u Pedago\u0161ki fakultet. Istovremeno se ukida dvogodi\u0161nji studij. Odsjek za matematiku i informatiku je jedan od odsjeka na Pedago\u0161kom fakultetu, na kojem studenti stje\u010du diplome sa zvanjem profesor matematike i informatike.<\/p>\n

Nastavnim planom i programom na Odsjeku za matematiku i informatiku nastojalo se posti\u0107i da studenti steknu temeljno teorijsko i prakti\u010dno didakti\u010dko \u2013 metodi\u010dko obrazovanje koje se tokom jednogodi\u0161njeg pripravni\u010dkog sta\u017ea po zavr\u0161etku studija nadopunjuje razvijanjem prakti\u010dnih nastavnih kompetencija. Izvo\u0111enjem programa studija ostvaruju se slijede\u0107i ciljevi:<\/p>\n

a)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 osposobljavanje studenata za samostalno izvo\u0111enje nastave matematike i informatike u odgojno \u2013 obrazovnim ustanovama svih profila u kojima je nastavnim programom predvi\u0111eno izvo\u0111enje nastave iz pomenutih predmeta,<\/p>\n

b)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 osposobljavanje studenata za samostalno daljnje u\u010denje i usavr\u0161avanje u skladu sa specifi\u010dnim potrebama njihovih u\u010denika.<\/p>\n

c)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Osposobljavanje studenata za pra\u0107enje rezultata kao i aktivno sudjelovanje u stru\u010dnim i nau\u010dnim istra\u017eivanjima iz podru\u010dja\u00a0 nastave\u00a0 matematike i informatike.<\/p>\n

1. 2.\u00a0 Uskla\u0111ivanje sa ECTS-om<\/strong><\/p>\n

Kao \u010dlanica Univerziteta u Zenici Pedago\u0161ki fakultet je dobrovoljno preuzeo obavezu da svoje studijske programe uskladi s Europskim sistemomom prenosa bodova, tzv. European Credit Transfer System<\/em> (ECTS), po<\/em> kojem se jednom godinom studija u pravilu stje\u010de 60 ECTS bodova\u201d, odnosno semestralno 30 ECTS bodova<\/em>. U protekle tri akademske godine Pedago\u0161ki fakultet\u00a0 se tom zadatku posvetio na nivou I. ciklusa (dodiplomski studij), a sada uzima u obzir II. ciklus (magistarski<\/em><\/strong> studij), \u010dime ide u susret uspostavljanja vertikalnog sistema prohodnosti kroz sva tri ciklusa, koji su utvr\u0111eni bolonjskim procesom (3 + 2 + 3, ili 4 + 1 + 3).<\/p>\n

Na magistarskom<\/em><\/strong> studiju za akademsku godinu 2008\/2009. dodijeljeni su koeficijenti optere\u0107enja (ECTS bodovi). Na tim osnovama, po na\u010delu postepenosti, magistarski<\/em><\/strong> studij, na Pedago\u0161kom fakultetu na Odsjeku za matematiku i informatiku, nastavlja se uskla\u0111ivati s ECTS-om. Rije\u010d je o procesu koji ima svoj po\u010detak s usmjerenjem na permanentno stanje u kojem se, pored ostalog, posti\u017ee integracija na razli\u010ditim nivoima – fakultetskoj, univerzitetskoj, nacionalnoj (bosanskohercegova\u010dkoj) i evropskoj. Proces integracije, zahvaljuju\u0107i ECTS-u, treba se najprije doga\u0111ati unutar fakulteta. Jedan od znakova takve integracije unutar Pedago\u0161kog fakulteta predstavlja izgledna mogu\u0107nost, koja dosada nije postojala, da i svr\u0161enici Pedago\u0161kog fakulteta, Odsjeka za matematiku i informatiku upi\u0161u magistarski<\/em><\/strong> studij.<\/p>\n

Pri tome \u0107e se primjenjivat nova koncepcija magistarskog<\/em><\/strong> \u00a0studija koja se temelji na tzv. trostrukoj \u201ebodovnoj grupaciji\u00ab, po kojoj je u dvije bodovne skupine organizirana nastava, a u tre\u0107oj bodovnoj skupini nastavne i izvannastavne nau\u010dne aktivnosti. U tre\u0107oj bodovnoj skupini rije\u010d je o nau\u010dnim i didakti\u010dkim aktivnostima. Nau\u010dne aktivnosti odnose se na izradu nau\u010dnnih radova za nau\u010dne \u010dasopise (prete\u017eno u svojstvu koautora), na u\u010de\u0161\u0107e u nau\u010dno-istraaiva\u010dkim projektima, te na u\u010de\u0161\u0107e u me\u0111unarodnim i doma\u0107im nau\u010dnim skupovima kao i u seminarima stru\u010dnog usavr\u0161avanja i na evauliranim nau\u010dnim predavanjima. Ova koncepcija, tako\u0111e, sadr\u017ei opis zajedni\u010dkih nastavnih predmeta (u slu\u010daju vi\u0161e studijskih smjerova), obaveznih predmeta, te izbornih predmeta, s izborom relevantne literature.<\/p>\n

 <\/p>\n

1. 3. Osnovni principi i polazi\u0161ta<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n

Nastavni plan i program za magistarski<\/em><\/strong> studij ra\u0111en je na uva\u017eavanju univerzalnih principa tradicije obrazovanja, iskustava visoko\u0161kolskih institucija u Bosni i Hercegovini i u regionu i naro\u010dito na uva\u017eavanje osnovnih na\u010dela Bolonjske deklaracije koja planira objedinjavanje europskog visokoobrazovnog prostora (European Higher Education Area<\/em>). To se posebno odnosi na:<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 afirmiranje novog europskog modela studija, uporedivih kriterija i metodologija;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 prihvatanje sistema zasnovanog na tri obrazovna ciklusa, dodiplomskog, diplomskog i postdiplomskog;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 uvo\u0111enje ECTS sistema kao prikladnog sredstva u afirmiranju naj\u0161ire razmjene studenata;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 afirmiranje mobilnosti studenata, nastavnika, istra\u017eiva\u010da, administrativnog osoblja;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 afirmiranje evropske i svjetske saradnje u osiguravanju kvaliteta;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 afirmiranje sistema lahko prepoznatljivih i usporedivih akademskih stupnjeva i uvo\u0111enje supplementa<\/em> diplomi.<\/p>\n

 <\/p>\n

1. 4. Principi izrade programa<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n

Kod izrade programa naro\u010dito su istaknuta na\u010dela:<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 jedinstvo modela svih studija u okviru bosanskohercegova\u010dkih studija, tj. jedinstvenim<\/p>\n

trajanjem svih ciklusa studija (3+2+3 ili 4+1+3);<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 na\u010delo jednosemestralnosti kod koncipiranja kolegija;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0 organiziranja studija u tri bodovne skupine, i to: u dvije<\/p>\n

bodovne skupine predmeta organizirane nastave (obavezni i izborni predmeti) i tre\u0107e bodovne skupine nastavnih i izvannastavnih nau\u010dnih aktivnosti;<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 izrade magistarskog rada od 18 ECTS bodova.<\/p>\n

–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 na\u010delo izbornosti ili modularnosti; studentima se nastoji ponuditi mogu\u0107nost da biraju neke kolegije i tako sami u\u010destvuju u oblikovanju svog studija.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. RAZLOZI ZA POKRETANJE STUDIJA<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

2.1.<\/strong> <\/em>Procjena svrhovitosti studija s obzirom na potrebe tr\u017ei\u0161ta rad u javnom i privatnom sektoru<\/strong><\/p>\n

Svrha pokretanja magistarskog studija je da se studentima omogu\u0107i produbljivanje ste\u0107enog znanja na \u010detverogodi\u0161njem studiju iz matematike i informatike. Studenti \u0107e na osnovu ste\u010denih znanja, vje\u0161tina i sposobnosti mo\u0107i da se zaposle prvenstveno u osnovnim i srednim \u0161kolama kao nastavnici odnosno profesori matematike i informatike, ali mogu da se zaposle i na radna mjesta koja zahtijevaju produbljeno poznavanje matematike i ra\u010dunarstva radi rje\u0161avanja problema matemati\u010dkim aparatima, a s temeljem poznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Zbog sposobnosti apstraktnog promi\u0161ljanja, analiti\u010dkog pristupa i temeljitosti, vje\u0161tine u ra\u010dunanju, iskustva u programiranju, poznavanja ra\u010dunarske tehnologije i temelja socijalne psihologije, na\u0161i diplomirani studenti bi mogli da se zaposle u industriji, financijskim institucijama, istra\u017eiva\u010dkim institutima, administraciji i drugdje.<\/p>\n

Kako je ra\u010dunarstvo znanost u stalnom razvoju, u prijedlog smo ugradili nove sadr\u017eaje iz te oblasti. Na ovom nivou student do neke mjere utje\u010de na kreiranje studijskog programa kroz odabir izbornih predmeta. Listu ovih predmeta \u0107emo povremeno mijenjati i tako osvje\u017eavati program novim sadr\u017eajima. Na\u0161im konceptom te\u017eimo izgradnji osobe osposobljene za usvajanje uvijek novih znanja iz matemati\u010dko-ra\u010dunarsko-informati\u010dkoga podru\u010dja, u dosegu vlastitih mogu\u0107nosti, koja je kvalificirana za odgovorni prijenos tog znanja mla\u0111im generacijama. Veliki dio posljednje godine studija posve\u0107en je studentovom samostalnom radu na temi iz matematike ili informatike (slobodni izbor studenta) uz nadzor i pripomo\u0107 nastavnika. Rezultat je diplomski\u00a0rad koji mo\u017ee potaknuti budu\u0107i stru\u010dni ili znanstveni interes i\/ili upis prikladnog\u00a0poslijediplomskog studija.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

2. 2. Povezanost studija\u00a0 sa savremenim nau\u010dnim spoznajama i na njima temeljenim vje\u0161tinama <\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee se re\u0107i da kvalitet obrazovanja, osobito visokog, predstavlja samu sr\u017e savremenih obrazovnih tokova u Evropi, \u0161to je potcrtano i u zaklju\u010dcima Berlinskog<\/em> sastanka<\/em> 2004. godine. Na\u0161a zemlja \u0107e, tako\u0111e, biti obavezna izgraditi samoodr\u017eivi sistem osiguranja kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i u svim podru\u010djima, za \u0161to je potrebno osigurati kompetentne stru\u010dnjake i menad\u017eere. Univerzitet u Zenici\u00a0 je uvidio zna\u010daj sistema kvaliteta u uspje\u0161nosti \u00a0organizacija i firmi, te je poduzela zna\u010dajne korake u pobolj\u0161anju istih. Pedago\u0161ki fakultet kao \u010dlanica Univerziteta u Zenici, u\u010destvuje u projektima za pobolj\u0161avanje kvaliteta usluga i efikasnosti unutra\u0161nje organizacije. Ve\u0107ina profesora koji \u0107e biti anga\u017eirani na magistarskom studiju na Odsjeku za matematiku informatiku Pedago\u0161kog fakulteta Univerziteta u Zenici bit \u0107e ugledni nau\u010dni radnici iz na\u0161e zemlje i okru\u017eenja, koji su svoju stru\u010dnu i nau\u010dnu afirmaciju stekli na doma\u0107im i inozemnim univerzitetima, koji su upu\u0107eni u tradicionalnu i savremenu literaturu, koji u\u010destvuju u nau\u010dnim simpozijima i projektima. Sve ovo \u010dini ozbiljnu pretpostavku za povezivanje nau\u010dno-obrazovne djelatnosti ovog fakulteta sa savremenim nau\u010dnim spoznajama, naro\u010dito na podru\u010dju pedagogije, informatike i matematike.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

2. 3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata <\/strong><\/p>\n

Studij je uskla\u0111en prema standardima Bolonjskoga procesa. U sastavljanju programa posebna se pa\u017enja posve\u0107uje mogu\u0107nosti pokretljivosti studenta s obzirom na prenos ECTS bodova, promjene i nastavka studiranja. Student sti\u010de pravo upisa u vi\u0161u godinu studija ako je skupio dovoljan broj ECTS bodova iz glavnih i obveznih kolegija i izbornih kolegija, seminara, nau\u010dnih i didakti\u010dkih aktivnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

3. OP\u0106I DIO<\/strong><\/p>\n

3. 1.<\/strong> Realizacija projekta<\/strong><\/p>\n

Pedago\u0161ki fakultet Univerziteta u Zenici planira realizirati magistarski studij Matematike i informatike<\/strong><\/em>, <\/strong>u saradnji sa raspolo\u017eivim nastavni\u010dkim kadrom kako na Pedago\u0161kom fakultetu u Zenici, tako i u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Nastavni program na Odsjeku za matematiku i informatiku Pedago\u0161kog fakulteta u Zenici se dobrim dijelom poklapa sa nastavnim programima na Odsjecima za matematiku i informatiku na drugim fakultetima u BiH i regionu.<\/p>\n

 <\/p>\n

3.2. Naziv studijskog programa<\/strong><\/p>\n

Matematika i informatika, nastavni\u010dki smjer.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

3.2. Trajanje i vrednovanje studija<\/strong><\/p>\n

Studij se organizira kao redovni uz puni anga\u017eman u trajanju od godinu dana. Da bi zavr\u0161ili diplomski studij i stekli diplomu magistra struke, studenti moraju prikupiti ukupno 60 ECTS bodova (30 po semestru). U programu magistarskog<\/em> studija razlikuju se: obvezni predmeti, izborni predmeti i diplomski rad.<\/p>\n

Obavezni predmeti se slu\u0161aju u prvom semestru master studija, a obuhvataju sljede\u0107e predmete:<\/p>\n

1. Kompleksna analiza,<\/p>\n

2. Kriptografija i sigurnost mre\u017ea,<\/p>\n

3. Metodologija nau\u010dnog rada i<\/p>\n

4. Parcijalne diferencijalne jedna\u010dine.<\/p>\n

U prvom semestru studenti biraju jedan od dva ponu\u0111ena izborna predmeta, a u drugom semestru studenti biraju dva od \u0161est ponu\u0111enih izbornih predmeta, iz oblasti Matematike ili iz oblasti Informatike, zavisno od oblasti za koju se opredjele:<\/p>\n

Matematika:<\/span><\/p>\n

1. Odabrana poglavlja iz algebre i geometrije<\/p>\n

2. Dinami\u010dki sistemi<\/p>\n

3. Stohasti\u010dki procesi<\/p>\n

4. Funkcionalna analiza<\/p>\n

Informatika:<\/span><\/p>\n

1. Multimedijalni sistemi<\/p>\n

2. Razvoj softvera<\/p>\n

3. Obrada i analiza digitalne slike<\/p>\n

4. Inteligentni sistemi.<\/p>\n

Nakon polo\u017eenih sedam (7) ispita student u dogovoru s predmetnim nastavnikom bira temu za magistarski (master) rad.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. 2. Uslovi upisa studija<\/strong><\/p>\n

Magistarski studij Matematike i informatike <\/em>na Pedago\u0161kom fakultetu mogu upisati kandidati koji su zavr\u0161ili dodiplomski (\u010detverogodi\u0161nji) studij Matematike i informatike na Pedago\u0161kim fakultetima na Odsjecima za matematiku i informatiku ili na Prirodno \u2013 matemati\u010dkim fakultetima na Odsjeku za matematiku, te kandidati koji su zavr\u0161ili srodan dodiplomski studij uz polaganje dodatnih ispita iz predmeta dodiplomskog studija, koje \u0107e odrediti Nastavno-nau\u010dno vije\u0107e Fakulteta, i prikupiti potreban broj ECTS bodova iz glavnih i obaveznih predmeta. <\/strong><\/p>\n

Za sve kandidate obavezno je poznavanje barem jednog stranog jezika (engleski, njema\u010dki, francuski, ruski). Prednost se daje kandidatima ve\u0107 uklju\u010denim u pojedine tokove pedago\u0161ko-didakti\u010dkog i nau\u010dnog rada sa posvjedo\u010denim sklonostima i pokazanim interesom za pedago\u0161ki rad i nau\u010dna istra\u017eivanja, te sa objavljenim stru\u010dnim i nau\u010dnim radovima.<\/p>\n

U nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkom radu, orijentacija na magistarskom studiju su savremene tendencije nau\u010dnog istra\u017eivanja iz matematike i informatike.<\/p>\n

Strani dr\u017eavljani prijavljuju se na konkurs pod uvjetima predvi\u0111enim Pravilima Univerziteta u Zenici i Pravilima Fakulteta.<\/p>\n

Nastavno-nau\u010dno vije\u0107e Fakulteta objavljuje konkurs na oglasnoj tabli Fakulteta i u jednom dnevnom listu. Vije\u0107e magistarskog studija (u daljem tekstu Vije\u0107e) imenuje konkursnu komisiju od tri \u010dlana koja daje prijedlog kandidata za prijem na magistarski studij. U slu\u010daju prijave ve\u0107eg broja kandidata nego \u0161to je prdvi\u0111eno konkursom prednost imaju kandidati sa boljim referencama iz prethodnog ciklusa studija. Izbor kandidata vr\u0161i Vije\u0107e studija.<\/p>\n

Studenti magistarskog stududija sa drugih fakulteta koji \u017eele izvr\u0161iti prelaz na magistarski studij Matematike i informatike \u00a0<\/em>na Pedago\u0161kom fakultetu mogu to uraditi samo uz posebno odobrenje Vije\u0107a studija i uz konkretne uvjete koje ono propi\u0161e, a koji nisu predvi\u0111eni op\u0107im aktima o magistarskom studiju.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

3. 3. Cilj i k<\/strong>ompetencije koje se stje\u010du zavr\u0161etkom magistarskog studija<\/strong><\/p>\n

Cilj magistarskog studija Matematike i informatike <\/em>je pro\u0161iriti, dopuniti, produbiti i dodatno osavremeniti i sistematizirati ste\u010dena znanja u dodiplomskom studiju, te osigurati vertikalnu akademsku prohodnost studentima koji su zavr\u0161ili prvi ciklus studija na Odsjeku za matematiku i informatiku.<\/p>\n

Zadaci studija ostvaruju se u obaveznim i izbornim predmetima i\/ili modulima tako da svaki sa svog nau\u010dnog aspekta pridonosi produbljivanju znanja iz matematike i informatike, te studenti stje\u010du sposobnosti matemati\u010dkog modeliranja problema i njihovog rje\u0161avanja kori\u0161tenjem matemati\u010dkih alata, stje\u010du znanja o savremenim softverskim paketima, programskim jezicima, te znanja o primjeni najnovije ra\u010dunarsko informati\u010dke tehnologije u razli\u010ditim zanimanjima, tako\u0111er se osposobljavaju za nastavak studija iz matematike ili informatike. Uspje\u0161no zavr\u0161en magistarski studij studentu omogu\u0107ava da nastavi doktorski studij (studij tre\u0107eg stepena) na Prirodno \u2013 matemati\u010dkom fakultetu u Sarajevu.<\/p>\n

Ovaj studij osposobljava studente za samostalni istra\u017eiva\u010dki rad i objavljivanje nau\u010dnih radova, osposobljava ih naro\u010dito za nau\u010dna istra\u017eivanja u podru\u010dju odgoja i obrazovanja, za rad na nau\u010dnim i stru\u010dnim projektima koji se bave temama iz metodike nastave matematike i informatike u osnovnim i srednjim \u0161kolama.<\/p>\n

 <\/p>\n

3. 4.\u00a0 Stru\u010dni ili akademski naziv ili stepen koji se sti\u010de zavr\u0161etkom studija <\/strong><\/p>\n

Zavr\u0161etkom magistarskog studija student sti\u010de stru\u010dni naziv<\/p>\n

magistar matematike i informatike,<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong>iz oblasti:<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 a) matematike,<\/em><\/strong><\/p>\n

ili iz oblasti:\u00a0\u00a0 <\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 b) informatike.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

PLANSKA STRUKTURA MAGISTARSKOG STUDIJA<\/strong>\u00a0NA ODSJEKU ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU<\/strong><\/h2>\n
\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

\u0160ifra<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

SEMESTAR I<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
P<\/h6>\n<\/td>\n
\n

V<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

S<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

ECTS<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 001<\/p>\n<\/td>\n

Kompleksna analiza<\/td>\n\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 002<\/p>\n<\/td>\n

Parcijalne diferencijalne jedna\u010dine<\/td>\n\n

3<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 003<\/p>\n<\/td>\n

Kriptografija i sigurnost mre\u017ea<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 004<\/p>\n<\/td>\n

Metodologija nau\u010dnog rada<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 005<\/p>\n<\/td>\n

Izborni matemati\u010dki ili informati\u010dki predmet:1. Razvoj softvera2. Funkcionalna<\/strong> <\/strong>analiza<\/strong><\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n
UKUPNO<\/h6>\n<\/td>\n
\n

12<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

30<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

ECTS KREDITI<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

\u0160ifra<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

SEMESTAR I<\/strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
P<\/h6>\n<\/td>\n
\n

V<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

S<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

K<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

Pr<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
Priprema<\/h6>\n<\/td>\n
\n

S<\/strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

P<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

U<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 001<\/p>\n<\/td>\n

Kompleksna analiza<\/td>\n\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PMF 003<\/p>\n<\/td>\n

Kriptografija i sigurnost mre\u017ea<\/td>\n\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 002<\/p>\n<\/td>\n

Parcijalne diferencijalne jedna\u010dine<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 004<\/p>\n<\/td>\n

Metodologija nau\u010dnog rada<\/td>\n\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 005<\/p>\n<\/td>\n

Izborni matemati\u010dki ili informati\u010dki predmet<\/td>\n\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n
UKUPNO<\/h6>\n<\/td>\n
\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

30<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

P \u2013 predavanja, V \u2013 vje\u017ebe, S \u2013 seminarski rad, projekti i sl., K \u2013 konsultacije, Pr \u2013 praksa, P \u2013 pismeni ispit, U \u2013 usmeni ispit, S<\/strong> – ukupno<\/strong><\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

\u0160ifra<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

SEMESTAR II<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
P<\/h6>\n<\/td>\n
\n

V<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

S<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

ECTS<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 006<\/p>\n<\/td>\n

\n

Prvi izborni predmet(i prvi i drugi izborni predmet moraju biti iz iste oblasti)Iz oblasti Matematike su:1. Odabrana poglavlja iz algebre i geometrije2. Dinami\u010dki sistemi3. Stohasti\u010dki procesiIz oblasti Informatike:<\/p>\n

1. Multimedijalni sistemi<\/p>\n

2. Obrada i analiza digitalne slike<\/p>\n

3. Inteligentni sistemi.<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 007<\/p>\n<\/td>\n

Drugi izborni predmet(i prvi i drugi izborni predmet moraju biti iz iste oblasti)<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 008<\/p>\n<\/td>\n

Diplomski rad<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n
UKUPNO<\/h6>\n<\/td>\n
\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

30<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

ECTS KREDITI<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

\u0160ifra<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

SEMESTAR II<\/strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
P<\/h6>\n<\/td>\n
\n

V<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

S<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

K<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

Pr<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n
Priprema<\/h6>\n<\/td>\n
\n

S<\/strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

P<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

U<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 006<\/p>\n<\/td>\n

Prvi izborni predmet<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 007<\/p>\n<\/td>\n

Drugi izborni predmet<\/td>\n\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

6<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

PFM 008<\/p>\n<\/td>\n

Diplomski rad<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

–<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n

\n

4<\/p>\n<\/td>\n

\n

18<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n
UKUPNO<\/h6>\n<\/td>\n
\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

30<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

P \u2013 predavanja, V \u2013 vje\u017ebe, S \u2013 seminarski rad, projekti, .., K \u2013 konsultacije, Pr \u2013 praksa, P \u2013 pismeni ispit, U \u2013 usmeni ispit, S<\/strong> – ukupno<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

PROGRAMSKA STRUKTURA\u00a0<\/strong>MAGISTARSKOG STUDIJA\u00a0<\/strong>NA ODSJEKU ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nKompleksna analiza<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod<\/strong><\/td>\n\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna-Obavezni predmet (3+2)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nI<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS\u00a0 (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje)<\/strong><\/td>\n7 ECTS bodova(Seminarski rad 2 ECTS boda, samou\u010denje i ispit 5 boda)<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du<\/strong><\/td>\nU ovomu predmetu studenti upoznaju osnovnim pojmovima i rezultate iz teorije kompleksnih funkcija kompleksne varijable s naglaskom na teoriju analiti\u010dkih funkcija. Studenti moraju razviti sposobnost razumijevanja rezultata izlaganih na predavanjima kao i postavljanja i rje\u0161avanja zadataka i problema koji se mogu postaviti u svezi s tim rezultatima. Tehnike rje\u0161avanja zadataka studenti usvajaju na vje\u017ebama.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nProstor kompleksnih brojeva C <\/strong>i konvergencija nizova i redova u C<\/strong>. Kompleksne funkcije kompleksne varijable. Pojam analiti\u0107ke funkcije i osnovna svojstva. Osnovne analiti\u010dke funkcije i njihova svojstva. Integral kompleksne funkcije. Indeks zatvorene krivulje. Cauchyev teorem i Cauchyeva integralna formula. Morerin teorem. Nizovi i redovi kompleksnih funkcija i redovi potencija. Taylorov red. Teorem o jedinstvenosti analiti\u010dke funkcije. Liouvilleov teorem. Izolirani singulariteti i njihova klasifikacija.Meromorfne funkcije. Teorem o ostatku (reziduumu) i primjene. Gama i Beta funkcija. Princip argumenta. Rouch\u00e9ov teorem. Inverzna funkcija analiti\u010dke funkcije. Konformna preslikavanja. Mobiusove transformacije i njihova svojstva.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura<\/strong><\/td>\nH. Kraljevi\u0107, S. Kurepa, Matemati\u010dka analiza <\/em>4\/I: Funkcije kompleksne varijable<\/em>, Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 1986.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura<\/strong><\/td>\nS. Kurepa, Matemati\u010dka analiza III, Tehni\u010dka knjiga, Zagreb, 1975.\u0160. Ungar, Matemati\u010dka analiza <\/em>4, (skripta), Zagreb, 2001.W. Rudin, Real and complex analysis<\/em>, McGraw-Hill, New York, 1970.M.A. Lavrentjev, B.V. \u0160abat, Metody teorii funkcij kompleksnogo peremennogo<\/em>, Nauka, Moskva, 1973.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave<\/strong><\/td>\nPredavanja o temama navedenima u Sadr\u017eaju. Vje\u017ebe se sastoje od rje\u0161avanja zadataka i problema odabranih sukladno temama iz predavanja.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/strong><\/td>\nZavr\u0161ni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela i pola\u017ee se po zavr\u0161etku nastave. Prethodno student treba uraditi i odbraniti seminarski rad. Pismeni i usmeni dio ispita se jednako vrednuju u kona\u010dnoj ocjeni.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima<\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nStohasti\u010dki procesi<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredni matemati\u010dki kolegij (2+2)-Izborni<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ETCS bodova (Seminarski rad 3 ECTS boda i ispit 3 ECTS boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudente se upoznaje s pojmovima Markovljevih lanaca s neprekidnim vremenom, teorijom obnavljanja i Brownovim kretanjem i\u00a0 te se osbosobljava da primjeni ste\u010deno znanje u praksi.<\/td>\n<\/tr>\n
Preduvjeti za upis <\/strong><\/td>\nVjerovatno\u0107a i statistika<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nMarkovljevi lanci s neprekidnim vremenom.<\/strong> Definicija i konstrukcija. Markovljevo svojstvo. Jednad\u017eba unatrag, generiraju\u0107a matrica. Poissonov proces.\u00a0 Povratnost i prolaznost. Analiza slu\u010dajnih \u0161etnji. Stacionarna i grani\u010dna distribucija. Konvergencija prema grani\u010dnoj distribuciji.\u00a0 Ergodski teorem. Metoda Laplaceove transformacije. Okretanje vremena. Uvod u Markovljeve lance s neprekidnim vremenom. Primjena Markovljevih lanaca: elektri\u010dne mre\u017ee.\u00a0 Primjena Markovljevih lanaca u biologiji. Markovljevi procesi odlu\u010divanja. MCMC (Markov chain Monte Carlo).Teorija<\/strong> <\/strong>obnavljanja<\/strong>.<\/strong> Analiti\u010dka pozadina. Brojanje obnavljanja. Jednad\u017eba obnavljanja. Grani\u010dni teoremi obnavljanja. Poissonov proces kao proces obnavljanja.Uvod<\/strong> <\/strong>u<\/strong> <\/strong>Brownovo<\/strong> <\/strong>kretanje<\/strong>. <\/strong>Definicija i veza sa slu\u010dajnom \u0161etnjom. Osnovna svojstva Brownovog kretanja. Markovljevo svojstvo i jako Markovljevo svojstvo. Vremena zaustavljanja Brownovog kretanja i veza s martingalima<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nS. I. Resnick, Adventures in Stochastic Processes, Birkh\u00e4user, 1992.D. Stirzaker, Stochastic Processes and Models, Oxford University Press, 2005.P. Bremaud, Markov Chains: Gibbs Fields, Monte Carlo Simulation, and Queues, Springer Verlag, 1999.J. R. Norris, Markov Chains, Cambridge University Press, 1997.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\nJ. Medhi: Stochastic Processes, J. Wiley, 1982.P. Z. Peebles: Probability, Random Variables and Random Signal Principles, McGraw-Hill, 1987.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nNa predavanjima se obra\u0111uju propisane teme, a na vje\u017ebama se rje\u0161avaju odgovaraju\u0107i zadaci.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita <\/strong><\/td>\nPismeni + Usmeni ispit<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nStatistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nFunkcionalna analiza<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nIzborni – Predavanja i auditorne vje\u017ebe (2+2+1)<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredni matemati\u010dki kolegij<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Zada\u0107a ili seminarski rad 2 ECTS boda i ispiti 4 ECTS boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nPored toga sto ce ovladati osnovama funkcionalne analize, studenti ce ovladati tehnikama funkcionalne analize, kao\u00a0 i primijenama osnovnih rezultata na druge oblasti.<\/td>\n<\/tr>\n
Preduvjeti za upis <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nTopolo\u0161ki i metri\u010dki prostori.Teoreme o fiksnim ta\u010dkama. Primjeri. Normirani prostori, Banachovi prostori. Primjeri. Linearni operatori. Teorem Hahn-Banacha. Teorem o otvorenom preslikavanju. Teorem o zatvorenom grafiku. Teorem Banach-Steinhusa. Primjeri. Refleksivnost. Primjeri. Adjungirani operator. Potpuno neprekidni operatori. Invarijantni podprostori. Fredholmove teoreme. Primjene.\u00a0 Hilbertov prostor. Osnovne osobine. Primjeri. Ortogonalnost. Teorem o elementu sa najmanjom normom. Rieszov teorem o reprezentaciji. Primjeri. Razne vrste operatora. Osobine. Primjene<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nBela Bollobas, Linear Analysis, An Introductory course, Cambridge University Press, 1990.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nNa predavanjima se obra\u0111uju propisane teme, a na vje\u017ebama se rje\u0161avaju odgovaraju\u0107i zadaci.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita <\/strong><\/td>\nPismeni i usmeni ispit<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nPostignuti rezultati na pismenom i usmenom ispitu<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nKriptografija i sigurnost mre\u017ea<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nObavezni\u00a0 (2+2+1)<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredni matemati\u010dki kolegij<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar<\/td>\nI<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Poha\u0111anje predavanja i vje\u017ebi 2 ECTS boda; izrada seminarskog rada 1 ECTS bod,\u00a0 samou\u010denje i ispiti 3 ECTS boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik <\/strong><\/td>\nv.prof. dr Bernadin Ibrahimpa\u0161i\u0107 i doc. dr Almir Huskanovi\u0107<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudent se upoznaje s osnovnim metodama za \u0161ifriranje poruka, te s matemati\u010dkom pozadinom na kojoj je zasnovana sigurnost tih \u0161ifri.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nKlasi\u010dna kriptografija. <\/strong>Osnovni pojmovi. Supstitucijske \u0161ifre. Vigenereova \u0161ifra. Playfairova \u0161ifra. Hillova \u0161ifra. Transpozicijske \u0161ifre. Naprave za \u0161ifriranje (Enigma).Moderni simetri\u010dni blokovni kriptosustavi. <\/strong>Povijest DES-a. Opis algoritma DES-a. Kriptoanaliza DES-a. Jo\u0161 neki moderni blokovni kriptosustavi. Advanced Encryption Standard.Kriptosustavi s javnim klju\u010dem. <\/strong>Ideja javnog klju\u010da. RSA kriptosustav. Kriptoanaliza RSA kriptosustava. Ostali kriptosustavi s javnim klju\u010dem.Testovi prostosti i metode faktorizacije. <\/strong>Pseudoprosti brojevi. Solovay-Strassenov i Miller-Rabinov test. Faktorizacija. Faktorske baze. Metoda kvadratnog sita.Sigurnost mre\u017ea. <\/strong>Hash funkcije. Digitalni potpisi. Sigurnost elektronske po\u0161te. Sigurnost internetskih protokola.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nD. R. Stinson, Cryptography. Theory and Practice, CRC Press, 2002.W. Stallings, Cryptography and Network Security. Principles and Practice, Prentice Hall, 1999.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\nN. Koblitz, A Course in Number Theory and Cryptography, Springer Verlag, 1994.J. Daemen, V. Rijmen, The Design of Rijndael. AES – The Advanced Encryption Standard, Springer Verlag, 2002.D. Kahn, The Codebreakers. The Story of Secret Writing, Scribner, 1996. (hrvatski prijevod: \u0160ifranti protiv \u0161pijuna, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1979.)J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone, Handbook of Apllied Cryptography, CRC Press, 1996.A. Salomaa, Public-Key Cryptography, Springer Verlag, 1996.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nVo\u0111enje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita <\/strong><\/td>\nZavr\u0161ni dio ispita pola\u017ee se u pismenom ili usmenom obliku. Kona\u010dna ocjena oblikuje se na osnovi uspjeha u izradi seminara,\u00a0 te ocjene odgovora na zavr\u0161nom dijelu ispita.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRezultati polaganja ispita.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nParcijalne diferencijalne jedna\u010dine<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nObavezni<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredni matemati\u010dki predmet<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nI<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e<\/strong>obrazlo\u017eenje)<\/strong><\/td>\n7 ECTS bodova (Seminarski rad 2 boda, samou\u010denje i ispit 5 bodova)<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik<\/strong><\/td>\nDoc. dr. D\u017eevad Burgi\u0107Doc. dr Esmir Pilav<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje\u00a0 se stje\u010du<\/strong><\/strong><\/td>\nStudent stje\u010de uvid u osnovna svojstva parcijalnih diferencijalnih jednad\u017ebi i\u00a0 tehnike koje su se pokazale korisnima u njihovom analiziranju. Ovladava\u00a0 matemati\u010dkim modelima brojnih fizikalnih i drugih fenomena iz domene ovog\u00a0 predmeta.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Preduvjeti za upis<\/strong><\/td>\nDobro poznavanje diferencijalnog i integralnog ra\u010duna, posebno vi\u0161e varijabli.\u00a0 Moduli: Linearna algebra, Obi\u010dne diferencijalne jednad\u017ebe i Analiza I i II<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj<\/strong><\/td>\nRubni problem za obi\u010dnu diferencijalnu jednad\u017ebu. Laplaceova jednad\u017eba, metoda\u00a0 separacije, Fourierovi redovi. Valna jednad\u017eba, karakteristike, Fourierova metoda.\u00a0 Jednad\u017eba provo\u0111enja. Klasifikacija parcijalnih diferencijalnih jednad\u017ebi 2. reda.\u00a0 Hiperboli\u010dki sustav.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena\u00a0 literatura<\/strong><\/td>\n1) I. Aganovi\u0107, K. Veseli\u0107, Linearne diferencijalne jednad\u017ebe<\/em>, Element,2) J.D. Logan, Applied Mathematics<\/em>, John Wiley & Sons, New York, 1997.3) V.S. Vladimirov, Equations of Mathematical Physics<\/em>, Mir Publishers, Moscow,1984.4) V.S. Vladimirov, A Collection of Problems on Equations of Mathematical<\/em>Physics, <\/em>Mir Publishers, Moscow, 1986.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura<\/strong><\/strong><\/td>\n1) W.A. Strauss, Partial Differential Equations, an Introduction, <\/em>J. Wiley and\u00a0 Sons, New York, 1992.2) A.V. Bitsadze, Equations of Mathematical Physics<\/em>, Mir Publishers, Moscow,1980.3) A.V. Bitsadze and D.F. Kalinichenko, A Collection of Problems on Equations of<\/em>Mathematical Physics, <\/em>Mir Publishers, Moscow, 1980.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja\u00a0 nastave<\/strong><\/strong><\/td>\nFrontalna predavanja u kombinaciji s auditornim vje\u017ebama.\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita <\/strong><\/td>\nPismeni i usmeni ispit.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nMultimedijalni sistemi<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nIzborni<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Seminarski rad 2 boda, samou\u010denje i ispit 4 boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik <\/strong><\/td>\nv. prof dr Samra Muja\u010di\u0107 i doc. dr Haris \u0160upi\u0107<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudenti \u0107e usvojiti principe planiranja i razvoja multimedijskih sistema, principe softver in\u017eenjeringa za multimedijske sisteme, te se upoznati sa algoritmima i strukturama podataka koje se koriste za razvoj multimedijskih sistema.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nUvod u multimedijalne sisteme. Opis, razumijevanje i ilustracija osnovnih principa multimedijskih sistema. Prikaz multimedijskih podataka: zvuka, videa, teksta, slike i animacija. Standardi kompresije multimedijskih podataka. Pregled najva\u017enijih normi: JPEG, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7. Specifi\u010dnosti primjene multimedije na Internetu. Specifi\u010dnosti primjene multimedije u mobilnoj telefoniji.. Upravljanje projektima za izgradnju multimedijskih sistema. Implementacija i distribucija multimedijskih sistema. Pravila dizajna multimedijskih aplikacija i njihova integracije u jedan proizvod. Softver in\u017eenjering za multimedijalne siteme. Strukture podataka i algoritmi koje se koriste pri razvoju multimedijskih sistema. Primjena multimedijskih sistema u obrazovanju i poslovnim prezentacijama. Multimedijske baze podataka. Inteligentni multimedijski sistemi. Multimedijska televizija, marketing, videokonferencije i virtualna stvarnost. Trenutna nau\u010dna istra\u017eivanja iz podru\u010dja multimedijskih sistema.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nChapman & Chapman, Digital Multimedia,
\nWiley. Steinmetz, Nahrstedt, Multimedia: Computing, Communications, and Applications, Prentice Hall, 2002
\nTannenbaum, R. S., Theoretical Foundations of Multimedia. Computer Science Press, New York, 2000.
\nFurth, B., Handbok of Multimedia Computing. CRC Press, Boca Raton, 1998 .<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nKroz predavanja studenti \u0107e se upoznati sa teorijom, zadacima i aplikativnim primjerima u okviru tematskih jedinica. Predavanja se sastoje iz teoretskog dijela, prezentacionih opisnih primjera, geneze i rje\u0161avanja odre\u0111ehih zadataka. Dodatni primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i rije\u0161avaju tokom laboratorijskih vje\u017ebi. Izvo\u0111enje laboratorijskih vje\u017ebi i izrada zada\u0107a omogu\u0107it \u0107e studentima kontinuiran rad i provjeru znanja.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPregled seminarskog rada i njegova obrana<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nRazvoj softvera<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nIzborni predmet<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nI<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik <\/strong><\/td>\nv. prof. dr. Ned\u017ead Duki\u0107 i v. prof. dr Nermin Sarajli\u0107<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudent stje\u010de znanja o elementima dizajna softvera, analize rizika, procesa izrade softvera, specifikacijama zahtjeva jednostavnih softverskih sistema, objekto orijentisana konstrukcija softvera, testiranje softvera, dizajn grafi\u010dkog korisni\u010dkog interfejsa.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nJava za C++ programere: JVM uvod, primitivni tipovi, klase, interfejsi, paketi, tretiranje iznimki, generi\u010dke klase. Testiranje softvera, jedini\u010dno testiranje. UML notacija: dijagrami klasa, sekveci, objekata, paketa, komponenti, aktivnosti. Klasi\u010dne i agilne metodologije razvoja softvera. Uzorci softverskog dizajna: singleton, template, adapter, factory, composite, visitor, decorator. Refaktoriranje koda.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\n1. C. Larman, Applying UML and Patterns: An Introduction to Object-Oriented Analysis and Design and Iterative Development, 3 ed., Addison Wesley, 20042. M. Fowler, UML Distilled: A Brief Guide to the Standard Object Modeling Language, 3 ed, Addison Wesley, 20033. E. Gamma, R. Helm, R. Johnson, and J. Vlissides, Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software, Addison Wesley, 1997.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nPredavanje i vje\u017ebe (auditone i laboratorijske).<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPismeni, usmeni ispit i zada\u0107e.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRazgovori sa studentima, prije i po zavr\u0161etku aktivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n
\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nMetodologija nau\u010dnog rada<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nobavezan<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nI<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n4 ECTS boda (Seminarski rad 2 boda i ispit 2 boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik <\/strong><\/td>\nProf. dr \u017deljko \u0160kuljevi\u0107 i Van.prof. dr Faruk Kozi\u0107<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nKroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa metodama koje se koriste u stvaranju nau\u010dnog rada, \u0161to predstavlja bazu za budu\u0107i rad na nau\u010dno \u2013 istra\u017eiva\u010dkim projektima i doktorskoj disertaciji. Dakle, student treba biti osposobljen da: prepozna su\u0161tinu i zna\u010daj nauke; prihvati moral i etiku nau\u010dnog radnika; formulira, planira i vodi istra\u017eiva\u010dki projekat; izabere i procijeni adekvatnu metodu istra\u017eivanja; demonstrira iskustvo u postupcima i metodama za strukturiranje, prikupljanje i obradu informacija; izvr\u0161i prezentaciju svog nau\u010dnog rada.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nUvod, Struktura nauke \u2013 pretpostavke; Struktura nauke \u2013 pojmovi i hipoteze; Struktura nauke \u2013 zakoni i teorije; Struktura nauke \u2013 predmet i metode; Struktura nauke \u2013 norme, zadatak; Struktura nauke \u2013 smisao nauke; Konceptualizacija istra\u017eivanja; O nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkom radu; Nastanak nau\u010dnog rada; Prikupljanje gra\u0111e i literature; Organizacija podataka, pisanje teksta, citati; Stilske odlike i gramati\u010dka korektnost; Nau\u010dno istra\u017eivanje. Apstrakcija, dedukcija i konkretizacija. Izrada nau\u010dno \u2013 istra\u017eiva\u010dkog projekta. Kori\u0161tenje nau\u010dnih izvora. Karakteristike nau\u010dnog jezika. Nau\u010dno obja\u0161njenje, predvi\u0111anje i razumijevanje. Nau\u010dne \u010dinjenice, nau\u010dni zakoni i nau\u010dne teorije. Ocjenjivanje i uspore\u0111ivanje nau\u010dnih teorija. Iskustveno provjeravanje teorija i hipoteza. Metodologija u strukturi metanauke. Tradicionalna i nova istra\u017eiva\u010dka paradigma.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\n\u0160ami\u0107, Midhat: Kako nastaje nau\u010dno djelo, Sarajevo 1980. god.Termiz, D\u017eevad: Metodologija dru\u0161tvenih nauka, TKD \u0160ahinpa\u0161i\u0107, Sarajevo, 2003.Dubi\u0107, S.: Uvo\u0111enje u nau\u010dni rad, Sarajevo 1970. god.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\nZaje\u010daranovi\u0107, G.: Osnovi metodologije nauka, Beograd 1977. god.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nPredavanje i vje\u017ebe<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPrakti\u010dni rad-seminarski i usmeni.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRazgovori sa studentima, prije i po zavr\u0161etku aktivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nObrada i analiza digitalne slike<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nIzborni predmet<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Seminarski rad 2 boda i usmeni dio ispita 4 boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudent se upoznaje sa baznim algoritmima i instrumentima za analizu digitalnih medija. Na osnovu ste\u010denih znanja student \u0107e mo\u0107i praviti algoritme na bazi tehnika procesiranja slike, aktivizaciju slike, a \u0161to se mo\u017ee primijeniti u video nadzoru, biometrici, analizi medicinskih slika i drugim okru\u017eenjima.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nDigitalizirana slika i njene karakteristike. Strukture podataka za obradu i analizu slike. Diskretne linearne transformacije slike (DFT, Diskretna kosinusna transformacija, Karhunen-Leve transformacija, Harova transformacija, Wavelet transformacija). Geometrijske transformacije slike. Pobolj\u0161anje kvaliteta digitalne slike. Linearni filtri. Dizajn linearnih filtera u prostornom i frekventnom domenu. Nelinearni filtri. Detektori ivica i kornera. Restauracija slike. Modeli degradacije. Inverzni i pseudo inverzni filter. Vinerov filter. Kompresija slike. Segmentacija slike, segmentacija slike bazirana na pragu osvjetljenja (threshold), segmentacije bazirane na ivicama i regionima. Analiza binarnih slika. Matematicka morfologija. Deskriptori i reprezentacija oblika. Prepoznavanje objekata (uzoraka), statisticko prepoznavanje oblika, neuronske mre\u017ee, sintaticko prepoznavanje oblika, optimizacione tehnike u prepoznavanju. Analiza slike u boji.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\n1. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1989.2. M.Sonka, V.Hlavac, R.Boyle, Image Processing, Analysis and Machine Vision, Brooks Cole, 1998.3. R. Gonzalez, Richard Woods, Digital Image Processing, Addison Wesley Publishing, 2002.4. MATLAB – MathWorks, relevantni ToolBoxes<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nPredavanje i vje\u017ebe.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPismeni, usmeni ispit i zada\u0107e.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRazgovori sa studentima, prije i po zavr\u0161etku aktivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nInteligentni sistemi<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nIzborni predmet<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Seminarski rad 2 boda i usmeni dio ispita 4 boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nPo zavr\u0161etku kursa, student ima osnovna znanja o vje\u0161ta\u010dko-inteligentnim sistemima. U stanju je da odredi \u0161ta se mo\u017ee uraditi\u00a0 VI pristupom. U stanju je da odredi probleme za \u010dije rje\u0161avanje se primjenjuju VI pristupi. Zna karakteristike razmatranih VI metoda. Mo\u017ee da predlo\u017ei na\u010din rje\u0161avanja problema, a za neke probleme i da izabere i realizuje odgovarajuci VI metod. Pripremljen je za u\u017eestru\u010dne predmete iz oblasti vje\u0161ta\u010dke inteligencije(VI) i ra\u010dunarske inteligencije.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nInteligencija i pojam ma\u0161inske inteligencije. Predstavljanje problema. Metode interne reprezentacije. Metode pretra\u017eivanja alternativa prilikom rje\u0161avanja problema. Organizacija podataka i zaklju\u010divanje. U\u010denje. Ekspertni sitemi. Fazni skupovi i logika. Vje\u0161ta\u010dke neuronske mre\u017ee. Primjene ma\u0161inske inteligencije. Ra\u010dunarska i ma\u0161inska vizija. Inteligentni robotski sistemi.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\n1.S. Haykin, Neural Networks, Prentice-Hall, 1994
\n2.B. Kosko, Neural Networks and Fuzzy Systems, Prentice Hall, 1992
\n3.M.R. Genesereth, Logical Foundations of Artificial Intelligence, Morgan Kaufmann, Los Altos, CA, 1987
\n4.L.Bielawski, R.Lewland, Intelligent Systems Design, J.Wiley&Sons, 1991.
\n5.S.K.Fu, R.C.Gonzales, C.S.G.Lee, Robotics, Control, Sensing, Vision and Intelligence, McGraw Hill, New York, 1987.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nPredavanje i vje\u017ebe (laboratorijske)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPismeni, usmeni ispit i zada\u0107e.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRazgovori sa studentima, prije i po zavr\u0161etku aktivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nDinami\u010dki sistemi<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna- Izborni<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova (Seminarski ili\/i zada\u0107e 2 ECTS boda i usmeni dio ispita 4 ECTS boda)<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudenti treba da se upoznaju i ovladaju diskretnim dinami\u010dkim sistemima i diferentnim jednad\u017ebama u op\u0161tem smislu. Nakon upoznavanja studenata s metodama rje\u0161avanja, te s teorijom stabilnosti i nelinearnom teorijom, cilj je upoznati studente i s konkretnim primjenama diferentnih jednad\u017ebi u razli\u010ditim oblastima nauke i tehnike, posebno s principom kompetitivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nUvod i linearna teorija: <\/em>Motivacija i primjeri diferentnih jednad\u017ebi. Linearne diferentne jednad\u017ebe i sistemi. Metodi rje\u0161avanja linearnih diferentnih jednad\u017ebi i sistema. Definicije stabilnosti.Nelinearna teorija:<\/em> Metodi rje\u0161avanja nekih nelinearnih diferentnih jednad\u017ebi. Riccati-jeva diferentna jednad\u017eba. Stabilnost. Periodi\u010dka rje\u0161enja. Linearizirana stabilnost. Schur-Cohn-ovi uvjeti stabilnosti. Stabilna i nestabilna mnogostrukost. Globalna atraktivnost. Bifurkacije i bifurkacioni dijagrami. Lyapunov-ljevi eksponenti i brojevi. Haos u slu\u010daju diferentnih jednad\u017ebi prvog reda. Haos u slu\u010daju diferentnih jednad\u017ebi vi\u0161eg reda. Invarijante i Lyapunov-ljeve funkcije.Primjene:<\/em> Primjene u in\u017einjerstvu \u2013 analiza signala. Primjene u modeliranju biolo\u0161kih i ekonomskih sistema. Kompetitivni i kooperativni sistemi drugog reda. Princip kompetitivne koegzistencije. Princip kompetitivne isklju\u010divosti.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\n1. M.R.S. Kulenovi\u0107 and G. Ladas, Dynamics of Second Order Rational Difference Equations with Open Problems and Conjectures,<\/em> Chapman and Hall\/CRC, Boca Raton, London, 2001.2. M.R.S. Kulenovi\u0107 and O. Merino, Discrete Dynamical systems and Difference Equations with Mathematica, <\/em>Chapman and Hall\/CRC, Boca Raton, London, 2002.3. M.Nurkanovi\u0107,\u00a0 Diferentne jednad\u017ebe \u2013 Teorija i primjene, <\/em>Univerzitetski ud\u017ebenik, Denfas,Tuzla, 2008.4. S. Elaydi, An Introduction to Difference Equations,<\/em> Springer, New York \/ Berlin \/ Barcelona \/ London, 1999.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n1. A. Keley and A. Peterson, Difference Equations: An Introduction with Applications (2nd Edition)<\/em> Harcourt\/Academic Press, London, 2000.2. D\u017e. Burgi\u0107, Globalne bifurkacije i nehiperboli\u010dka dinamika monotonih dinami\u010dkih sistema<\/em>, doktorska disertacija, Tuzla, 2008.3. E. Pilav, Globalna Dinamika Monotonih i Antimonotonih Diskretnih Dinami\u010dkih Sistema u Ravni<\/em>, doktorska disertacija, Sarajevo, 2011.<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nPredavanje i vje\u017ebe.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPismeni, usmeni ispit i zada\u0107e.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke<\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nOdabrana poglavlja iz algebre i geometrije<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredni matemati\u010dki kolegij- Izborni<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV.<\/td>\nSemestar<\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n6 ECTS bodova<\/td>\n<\/tr>\n
Cilj<\/strong><\/td>\nUpoznavanje i ovladavanjem teorije jednad\u017ebi (kroz teoriju Galois), te pojmom inverzije i njene primjene u rje\u0161avanju raznih problem, a posebno konstruktivnih (samo pomo\u0107u \u0161estara ili samo pomo\u0107i linijara), kao i osnovnim pojmovima diferencijalne geometrije na mnogostrukostima.<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nStudenti stje\u010du i pro\u0161iruju znanja iz oblasti Algebre i Geometrije.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nAlgebra: <\/em><\/strong>Rje\u0161ivost grupa. Algebarske jednad\u017ebe: Polje; Pro\u0161irenja polja; Kona\u010dna pro\u0161irenja; Algebarska pro\u0161irenja; Normalna pro\u0161irenja; Separabilna pro\u0161irenja. Galoisova grupa polja: Galoisova grupa algebarske jednad\u017ebe; Galoisova rezolventa; Rje\u0161avanje kvadratne jednad\u017ebe; Rje\u0161avanje algebarske\u00a0 jednad\u017ebe tre\u0107eg stepena; Rje\u0161avanje jednad\u017ebe \u010detvrtog stepena; Jednad\u017eba petog stepena; Rje\u0161ivost algebrarskih jednad\u017ebi pomo\u0107u radikala.<\/em><\/strong>Geometrija: <\/em><\/strong>Uvodna razmatranja i smisao konstruktivnih zadataka. Tri \u010duvena gr\u010dka konstruktivna zadatka. Primarni i osnovni konstruktivni zadaci u ravni. Definicija i osobine inverzije. Geometrijska definicija inverzije i teoremi o inverziji. Veza inverzije i homotetije. Primjena inverzije na rje\u0161avanje konstruktivnih zadataka. Primjena inverzije na rje\u0161avanje problemskih zadataka. Konstrukcije samo \u0161estarom i konstrukcije samo linijarom. Elementi Riemannove geometrije (mnogostrukosti, konekcije, kovarijantni izvod, Lie grupe).<\/em><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nLiteratura: <\/strong><\/p>\n
    \n
  • H. Jamak: Algebra<\/em>, Sezam, Sarajevo, 2004.<\/li>\n
  • V. Peri\u0107: Algebra II<\/em>, Svjetlost, Sarajevo, 1989.<\/li>\n
  • D.S. Malik, J.N. Mordeson, M.K.Sen: Fundamentals of Abstract Algebra<\/em>, Mc Graw-Hill, Boston, 1997.<\/li>\n
  • M. Malenica, L. Smajlovi\u0107: \u201cPotencija ta\u010dke u odnosu na kru\u017enicu; Inverzija i primjena<\/em>\u201d,\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Univerzitetska knjiga, Bemust, Sarajevo, 2007.<\/li>\n
  • M. Malenica: \u201cO osnovnim konstruktivnim zadacima u ravni i prostoru<\/em>\u201d, Svjetlost, Sarajevo, 1988.<\/li>\n
  • M. Spivak, \u201cA Comprehensive Introduction to Differential Geometry\u201d, Publish or Parish, 1979 Berkeley.<\/li>\n
  • D. J. Struik, \u201cLecturers on Classical Differential Geometry\u201d, Dover, New York 1988.<\/li>\n<\/ul>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita<\/td>\nPismeni+usmeni<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naziv predmeta <\/strong><\/td>\nDiplomski rad<\/strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Kod <\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Vrsta <\/strong><\/td>\nSeminar<\/td>\n<\/tr>\n
Razina <\/strong><\/td>\nNapredna<\/td>\n<\/tr>\n
Godina <\/strong><\/td>\nV .<\/td>\nSemestar <\/strong><\/td>\nII<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
ECTS (uz odgovaraju\u0107e obrazlo\u017eenje) <\/strong><\/td>\n18 ECTS bodova<\/td>\n<\/tr>\n
Nastavnik <\/strong><\/td>\nVoditelj diplomskog rada<\/td>\n<\/tr>\n
Kompetencije koje se stje\u010du <\/strong><\/td>\nKompetencije u pripremi i provo\u0111enju istra\u017eivanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvje\u0161\u0107a.<\/td>\n<\/tr>\n
Preduvjeti za upis <\/strong><\/td>\nOstvarene kompetencije koje su potrebne za provo\u0111enje aktivnosti koje zahtijeva problematika predlo\u017eenog rada. O kompetencijama odlu\u010duje odgovaraju\u0107i nastavnik.<\/td>\n<\/tr>\n
Sadr\u017eaj <\/strong><\/td>\nOvisno o odabiru teme (iz matematike ili informatike-ra\u010dunarstva), odabir, pretra\u017eivanje i prou\u010davanje potrebne literature. Priprema i provo\u0111enje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvje\u0161\u0107a.<\/td>\n<\/tr>\n
Preporu\u010dena literatura <\/strong><\/td>\nOvisno o odabiru teme.<\/td>\n<\/tr>\n
Dopunska literatura <\/strong><\/td>\nOvisno o odabiru teme<\/td>\n<\/tr>\n
Oblici provo\u0111enja nastave <\/strong><\/td>\nVo\u0111enje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din provjere znanja i polaganja ispita <\/strong><\/td>\nPregled diplomskog rada i njegova obrana pred stru\u010dnim komisijom.<\/td>\n<\/tr>\n
Jezik poduke i mogu\u0107nosti pra\u0107enja na drugim jezicima <\/strong><\/td>\nBosanski<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u010din pra\u0107enja kvalitete i uspje\u0161nosti izvdbe svakog predmeta i \/ili modula <\/strong><\/td>\nRazgovori sa studentima, prije i po zavr\u0161etku aktivnosti.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
FINANSIJSKI PLAN ZA MAGISTARSKI STUDIJ 2012\/2013<\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\n\u00a0<\/em><\/strong><\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
\n

EKONOMSKI <\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

NAZIV <\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

MAGISTARSKI STUDIJ<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

UKUPNO<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

KOD<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

POZICIJE<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

BUD\u017d.SRED.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

VLAST.PRIH.<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

1<\/p>\n<\/td>\n

\n

2<\/p>\n<\/td>\n

\n

7<\/p>\n<\/td>\n

\n

8<\/p>\n<\/td>\n

<\/td>\n<\/tr>\n
\n

611100<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Bruto pla\u0107e i naknade<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

611200<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Naknade tro\u0161kova zaposlenih<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

612100<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Doprinosi poslodavca<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613100<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Putni tro\u0161kovi<\/em><\/strong><\/td>\n\n

300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

600<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613200<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Izdaci za energiju<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Izdaci za komunalne usluge<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613400<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Nabavke materijala<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613500<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Izdaci za prevoz i gorivo<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613600<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Unajmljivanje imovine i opreme<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613700<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Izdaci za teku\u0107e odr\u017eavanje<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613800<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Izdaci za osig. i bank. usluge<\/em><\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

613900<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Ugovorene i druge usluge<\/em><\/strong><\/td>\n\n

12.000<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

12.000<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

24000<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

UKUPNO TEKU\u0106I TRO\u0160KOVI<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/td>\n\n

12.300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

12.600<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

24900<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

821300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

Nabavka opreme<\/strong><\/td>\n\n

0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1.125<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

1125<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

UKUPNO TEKU\u0106I I KAPITALNI TRO\u0160KOVI<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\u00a0<\/strong><\/td>\n\n

12.300<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

13.725<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

26025<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u00a0Zenica, 2012<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[printfriendly] \u00a01. Uvod 1.1 Na\u0161a zemlja je prihvatila principe Bolonjskog…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"parent":3368,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-3441","page","type-page","status-publish","hentry","entry","no-media"],"rttpg_featured_image_url":null,"rttpg_author":{"display_name":"Filozofski","author_link":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/author\/filozofski\/"},"rttpg_comment":0,"rttpg_category":null,"rttpg_excerpt":"[printfriendly] \u00a01. Uvod 1.1 Na\u0161a zemlja je prihvatila principe Bolonjskog…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3441"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3441\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7083,"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3441\/revisions\/7083"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ff.unze.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}