Svjesni smo činjenice da se jezik stalno mijenja, kako u vremenu, tako i u prostoru (vertikalno i horizontalno) te određene promjene postaju pravilo za široku publiku, pa se samim tim mogu formalizirati i potvrditi preko raznih institucija i tako ući u standardni jezik. Posebno smo svjesni promjena u jeziku koje se dešavaju u vrijeme pandemije koronavirusa. (usp. Tashinskiy, 2018: 135)
Naučnici Instituta za njemački jezik u Mannheimu su od marta 2020.godine sakupljali nove riječi koje su se pojavile tokom pandemije, te su ih objavili na svojoj web stranici (https://www.owid.de/docs/neo/listen/corona.jsp), njih skoro 700. Radi se o riječima koje su već poznate, samo sa novim značenjem (npr. Maskenpflicht „obavezno nošenje maske“), o novim riječima koje su nastale u njemačkom jeziku tokom pandemije (npr. Maskomat „automat iz kog se mogu kupiti zaštitne maske“) , te o riječima koje su posuđene iz engleskog jezika (npr. Lockdown „lockdown“).
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je, također, izradio pojmovnik koronavirusa, tzv. koronarječnik, koji je dostupan na njihovoj stranici (jezik.hr/koronavirus). Sadrži oko 170 riječi. Također se radi o riječima koje su već poznate, samo sa novim značenjem, kao npr. zaštitni vizir („prozirni štitnik za lice koji je prvenstveno namijenjen zaštiti od opasnosti mehaničkih udaraca“), o novim riječima, nastalim tokom pandemije, npr. koronaš („muška osoba zaražena koronavirusom“), te onima koje su posuđene iz engleskog jezika (npr. shut down sa značenjem „uvođenje karantene ili restriktivnih mjera kako bi se povećala sigurnost“).
Riječi nastale u periodu pandemije se vrlo brzo šire putem svih medija. Međutim, većina riječi će nakon izvjesnog vremena jednostavno nestati, jer se neće koristiti nakon što se sanira koronavirus. Recimo, u njemačkom jeziku postoji 25 različitih riječi za zaštitu usta i nosa.